Gradski odbor Hrvatske demokratske zajednice BiH Mostar, začet 3. lipnja 1990. godine kao Inicijativni pa potom Općinski odbor koji je, poslijeratnim preustrojima Grada Mostara, preimenovan u danas prepoznatljivi GO HDZ-a BiH Mostar, od svojih je početaka obilježen i čašću i bremenom činjenice kako je riječ o stranačkomu ogranku koji djeluje u gradu u kojemu je smještena i Središnjica Stranke, u gradu koji je istinskim regionalnim središtem s najvećim brojem Hrvata u Bosni i Hercegovini, njih više od 60.000 koliko ih u Mostaru živi danas.
Osim što je administrativnim, političkim, gospodarskim, znanstvenim, kulturnim, športskim, duhovnim i svakim drugim središtem Hercegovačko-neretvanske županije i Hercegovine u cjelini, Mostar je zapravo glavnim gradom Hrvatima u BiH, stolnim središtem hrvatskoga identiteta u ovoj državi triju ravnopravnih naroda. U Mostaru su smještene sve vitalne ustanove, organizacije i društva, od presudne bitnosti za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, počevši od Sveučilišta u Mostaru, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru, Hrvatske akademije za znanost i umjetnost BiH, Matice hrvatske Mostar, Simfonijskoga orkestra Mostar, Hrvatskoga narodnog sabora u BiH, središnjice stožerne hrvatske stranke HDZ-a BiH, Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, RTV-a Herceg-Bosne, preko Biskupijskoga ordinarijata biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan i Uprave Hercegovačke franjevačke provincije, pa sve do niza većih i manjih poslovno-gospodarskih i drugih prosvjetno-znanstvenih i kulturnih subjekata, ali i športskih klubova, napose onih iz plemićke obitelji Zrinjski, među kojima se zasluženo ističe Hrvatski športski klub Zrinjski Mostar, s tradicijom dugom čak 115 godina.
Svjesni te iznimne odgovornosti i osobitoga povijesnog trenutka za opstanak i za trajnu opstojnost hrvatskoga naroda u BiH, svi dosadanji, kao i ovaj trenutačni saziv Predsjedništva Gradskoga odbora HDZ-a BiH Mostar svojemu radu, svojoj službi i poslanju, pristupali su i pristupaju krajnje ozbiljno, odmjereno, strpljivo i uporno, nastojeći uvijek primijeniti stečenu političku mudrost i nikako ne odustajući od potpune posvećenosti stranačkim ciljevima koji su, od početaka i uvijek, istovjetni i u potpunosti usmjereni interesima, boljitku i sutrašnjici hrvatskoga naroda u BiH. Sutrašnjica je to koja, u poimanju HDZ-a, mora nositi i jamčiti blagostanje i sigurnost i Hrvatima i svima drugima u BiH, točno onako kako smo to znali postaviti, obraniti i očuvati kako u teškomu vremenu Domovinskoga rata, tako i u brojnim iskušenjima i ispitima naše zrelosti u izazovima poslijeratnih i godina koje su slijedile i koje živimo i danas.
Hrvatska demokratska zajednica BiH nastala je kao izraz višestoljetne težnje hrvatskoga naroda za ostvarajem svoje nacionalne samobitnosti i opstojnosti, kao izraz povijesnih slobodarskih i državotvornih težnji hrvatskoga naroda za ostvarajem demokracije, nacionalne slobode, jednakopravnosti i konstitutivnosti u BiH. Nastala je u doba dubokih političkih i društvenih mijena na europskomu ozemlju, u doba raspada komunističkih sustava, ujedno i raspada umjetnih državnih tvorevina. Nastala je kao jedinstvena hrvatska politička misao europskoga usmjerenja i nastupila s jasnim programskim ciljem uspostave demokratske, samostalne i suverene BiH, države njezinih ravnopravnih naroda i građana. Hrvatska demokratska zajednica BiH, i iz nje proistekla Hrvatska zajednica, potom i Hrvatska Republika Herceg-Bosna, kao i legitimna i zakonita vojna sila Herceg-Bosne – Hrvatsko vijeće obrane, odigrali su ključnu ulogu u postupku osamostaljenja, stjecanja neovisnosti i očuvanja cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
Na valu demokratskih promjena, općega buđenja nacionalne i državotvorne svijesti među hrvatskim narodom, i Hrvati Mostara odgovorili su na poziv prvoga predsjednika HDZ-a dr. Franje Tuđmana i smjerno prigrlili njegovu viziju nužnosti sveopće pomirbe i izgradnje nacionalnoga jedinstva hrvatskoga naroda, stvaranja neovisne i suverene države Hrvatske, sa svim odlikama suvremene europske države za koju je sazrio povijesni trenutak za izlazak iz jugoslavenskoga okova, ali i za konačan otpor rastućemu velikosrpstvu te za sprječavanje ulaska Hrvatske u neke nove okove tuđe dominacije koja bi vodila njezinu potpunomu nestanku s povijesno-političkoga zemljovida. Hrvati Mostara prigrlili su poziv za vraćanje ukupnoga dostojanstva hrvatskomu čovjeku na svim prostorima na kojima žive Hrvati, poglavito u BiH, gdje su autohtonim i jednim od tri konstitutivna naroda.
Hrvatski narod Mostara, Hercegovine i cijele BiH nije dvojio o tomu komu će 1990. godine dati povjerenje na prvim višestranačkim demokratskim izborima na kojima je, kao i na svim sljedećim, HDZ BiH bio plebiscitarnim izborom birača. U neprekinutosti, tijekom protekla tri desetljeća, Hrvatska demokratska zajednica BiH najsnažnijom je hrvatskom političkom strankom u Mostaru i u cjelokupnoj Bosni i Hercegovini, što i jest razlogom ustaljenoga karakteriziranja HDZ-a BiH stožernom strankom hrvatskoga naroda u BiH.
Kronološki bilježimo i njegujemo neke od najznačajnijih trenutaka s naših početaka, a onaj prvi kazuje kako 1990. godine, iz Mostara u Zagreb, na Prvi opći sabor HDZ-a, odlaze: Krešo Bošnjak i Nikola Nika Bubalo. Upravo u obiteljskoj kući Nikole Nike Bubala, dana 16. svibnja 1990. godine, sazvan je prvi sastanak uskoga kruga stranačkih aktivista, u čijemu su radu sudjelovali: Zdravko Babić (Rodoč), Ivan Bazina (Ilići), Krešo Bošnjak (Ilići), Rade Bošnjak (Bijeli brijeg), Stanko Bošnjak (Jablanica), Nikola Nika Bubalo (Ilići), Dragan Čuljak (Cim), Franjo Ćorić (Rodoč), Marin Ćorić (Kruševo), Stipe Galić (Avenija), Vinko Muja Glibić (Bijeli brijeg), Radmilo Jasak (Studentski centar Mostar), Jure Jurišin (Luka-Stari grad), Zdravko Kordić (Cim), Bariša Letica (Cim), Zdenko Mihić (Ilići), Ivan Mišić (Cim), Miro Mitar (Cim), Mile Puljić (Rudnik), Marijofil Zovko (Ilići), Marko Beli Zovko (Cim), Petar Zovko (Ilići). Na tomu su sastanku doneseni kratki zaključci kojima su svi pobrojani sudionici bili zaduženi za okupljanje u članstvo istaknutih i drugih osoba iz njihova užega i širega okružja, s ciljem širenja i omasovljenja članstva, kao i za to da sljedeći sastanak bude održan u najširemu sazivu, kako bi bio izglasan Inicijativni odbor HDZ-a Mostar.
Dana 3. lipnja 1990. godine, u garaži Ante, Marinka i Tadije Rajiča, u mostarskomu naselju Cim (Kovačevac) održan je taj širi sastanak, kojemu su pribivale 74 osobe od iznimnoga međusobnog povjerenja. Zbog osjetljivosti toga tada neprihvatljiva djelovanja za još uvijek ”žive” jugoslavenske državne strukture (napose one represivne) u cijelosti pod nadzorom srpskih kadrova, upravo je povjerenje bilo ključnim u radu toga skupa, slično činjenici koliko je danas Hrvatima u BiH od vitalnoga značenja zajedništvo, riječ koja razvidno dominira i aktualnim stranačkim dokumentima i ukupnom stranačkom promidžbenom građom.
Izabran je tada Inicijativni odbor HDZ-a Mostar, utvrđene precizne aktivnosti i zaduženi svi nazočni sudionici sastanka za ustrojavanje temeljnih ogranaka na području svih tadanjih mjesnih zajednica u Mostaru. U uže rukovodstvo Inicijativnoga odbora izabrani su: Zdravko Kordić za predsjednika, Rade Bošnjak, Marin Ćorić, Miljenko Miloš, Ivan Mišić i Miro Mitar za dopredsjednike, potom Bariša Letica za tajnika i Stipe Galić za rizničara. Članovima IO-a bili su: Zdravko Babić, Krešo Bošnjak, Nikola Nika Bubalo, Dragan Čuljak, Jure Jurišin, Mile Puljić, Stanko Puce, Josip Rajič, Antonio Sesar, Robert Smiljanić, Zdravko Soldo, Marko Zovko, Petar Beli Zovko i, u ime mladeži i studenata, Radmilo Jasak i Silvana Vlašić.
Vrijedno je, radi ukupne slike o raspoloženju Hrvata Mostara prema pokrenutim političkim procesima, navesti kako je Inicijativni odbor HDZ-a Mostar odmah zaprimio prve donacije za potporu ostvarenju postavljenih ciljeva, a prva je, u iznosu od 100 USD, zabilježena pod imenom donatora Branimira Kačića iz mostarskoga naselja Bijeli brijeg.
Već sljedećega dana, splitska Slobodna Dalmacija na svojoj posljednjoj stranici donosi članak pod naslovom ”U Mostaru osnovan HDZ”, ”Stranka opasnih namjera formirana u Mostaru, ali javnost još nije upoznata tko su vođe i gdje im je sjedište”. Krenuo je očekivani medijski udar!
Sljedeći sastanci uglavnom su održavani u obiteljskoj kući Nike Bubala, u Ilićima, gdje je bilo i privremeno sjedište HDZ-a Mostar, a uz punu potporu svećenstva Katoličke crkve u Hrvata težnjama svojega naroda, članovi IO-a okupljali su se ponekad i u Franjevačkomu samostanu sv. Petra i Pavla te u mostarskog prvostolnici, Katedrali Marije Majke Crkve.
Sastanak održan 16. lipnja, u cimskomu restoranu ”Kod Tute” nadziran je od strane dvojice pripadnika tadanje mostarske milicije koji su sjedili ispred restorana i pratili tijek zbivanja. Izgreda, srećom, nije bilo i sastanak je uspješno okončan.
Otprilike dva tjedna potom, početkom srpnja 1990. godine, došlo je do promjene u rukovodstvu Inicijativnoga odbora. Namjesto Zdravka Kordića, predsjednikom je imenovan Miljenko Miloš koji, odmah nakon toga izbora, a zajedno s Ivanom Mišićem, odlazi u prvi posjet HDZ-u u Zagrebu. Uslijedio je intenzivan rad na terenu i ustrojavanje temeljnih stranačkih ogranaka po svim mostarskim mjesnim zajednicama. Usprkos zabrani, u Kruševu je na Ilindan, 20. srpnja, održana prva Javna tribina HDZ-a Mostar kojoj je pribivalo više od tisuću sudionika. Osim domaćina, okupljenima se tada obratio i Miljenko Miloš, zbog čega je kasnije bio priveden u policiju, na obavijesni razgovor.
Jasno, usporedo s aktivnostima u Mostaru, a ponegdje čak i ranije, tekle su aktivnosti na osnivanjima organizacija HDZ-a i u drugim hercegovačkim općinama. U širokobriješkomu hotelu Park, primjerice, 5. kolovoza 1990. godine, na Izbornoj je skupštini govorio i Miljenko Miloš, poručivši tom prigodom: ”Pao je Berlinski zid, past će i crveni Mostar”, što je objavljeno i u sarajevskomu Oslobođenju, uz novinarsku opasku o ”stranci opasnih namjera”, jednaku kvalifikacijama koje je HDZ-a dobivao od zagrebačkih ljevičarskih krugova.
Dana 11. kolovoza, dužnosnici HDZ-a Mostar i znatan broj članstva, u dva autobusa i s više osobnih vozila odlaze u Ramu-Šćit, na veliki skup HDZ-a, na kojemu je govorio Davorin Perinović, tadanji predsjednik Inicijativnoga odbora HDZ-a za BiH. Povorka je u povratku kamenovana u Jablanici! Kao krajnje srčan odgovor vrijedan poštovanja, već sutradan, 12. kolovoza, Rade Bošnjak, Stanko Bošnjak i Miljenko Miloš, zajedno s aktivistima iz Jablanice, ustrojili su jablanički HDZ, izabravši Marinka Zeleniku za predsjednika i Stanka Bošnjaka za tajnika toga ogranka.
Užurbano se pristupilo daljnjemu stranačkom organiziranju i pripremama za odlazak na I. opći sabor HDZ-a BiH, uglavljen za 18. kolovoza u Sarajevu. Na tomu je saboru za predsjednika HDZ-a BiH izabran Davorin Perinović kojega nisu podržali izaslanici HDZ-a iz Mostara i iz još nekih općina, u čemu je bila posebno zapažena aktivnost predstavnika HDZ-a Širokoga Brijega. Autobusi mostarskih stranačkih aktivista ponovno su doživjeli napad. Kamenovani su na povratku doma, već na sarajevskoj Skenderiji, a Ivica Šandrk prevezen je u bolnicu na Koševu, sa zadobivenim ozljedama glave.
Na izvanrednom Saboru HDZ-a BiH, održanomu u Zagrebu, u dvorani Globus, u Predsjedništvo stranke izabran je Miljenko Miloš iz Mostara.
Provedbom opsežnih priprema, 22. rujna 1990. godine, održana je Izborna skupština HDZ-a BiH Mostar, a u Općinski su odbor izabrani: Ante Aleksić, Mirko Alilović, Vjekoslav Barišić, Franjo Boras, Rade Bošnjak, Višnja Kordić, Vlado Lasić, Bariša Letica, Nikola Mandić, Marinko Marijanović, Miljenko Miloš, Josip Muselimović, Dražen Rudeš, Jadran Topić, Damjan Vlašić i Vlaho Vujica. Istoga dana, u poslijepodnevnim satima, na Gradskomu je stadionu pod Bijelim brijegom (današnji Stadion HŠK Zrinjski Mostar), uz dojmljivu nazočnost više od 30 tisuća članova i simpatizera stranke, održana javna tribina, uz prateći kulturno-zabavni program. Događaj je polučio zapažen odjek na širemu prostoru BiH. Gradom su se prelijevale boje hrvatske trobojnice, prizor nekoliko desetaka tisuća ljudi s tisućama hrvatskih zastava s povijesnim šahovnicama u središtu, djelovao je gotovo nestvarno. Toga su dana Hrvati Mostara, kao stvarna većina među gradskim pučanstvom, prvi put nakon 1945. godine, slobodno isticali svoje nacionalno znakovlje, pjevali povijesne hrvatske domoljubne pjesme i budnice. Događaj je ušao u povijest.
Iste večeri, u mostarskomu hotelu Ruža održana je ustrojbena sjednica Općinskoga odbora HDZ-a BiH Mostar. Za predsjednika je izabran Josip Muselimović, za dopredsjednike Ante Aleksić, Vjekoslav Barišić, Franjo Boras, Miljenko Miloš i Damjan Vlašić, za tajnika Bariša Letica, a za rizničara Stipe Galić. Slijede iznimno intenzivne aktivnosti stranačkih dužnosnika i tijela stranke na terenu, obavljalo se, naime, podrobne priprave za predstojeće izbore.
Početkom mjeseca listopada, u Bijelomu je polju izabran Izvršni odbor na čelu s Anđelkom Sesarom. Istoga mjeseca, iz osobnih razloga, Josip Muselimović podnosi ostavku na mjesto predsjednika OO-a HDZ-a BiH Mostar, na kojemu ga, u ulozi vršitelja dužnosti, zamjenjuje Miljenko Miloš, da bi, uoči samih izbora, u studenomu 1990. godine, za predsjednika bio izabran Damjan Vlašić.
Dana 11. studenog 1990. godine, na Gradskomu je stadionu pod Bijelim brijegom održan uistinu veličanstveni predizborni skup HDZ-a BiH, s više od 20 tisuća okupljenih. Prvi demokratski višestranački izbori u BiH održani su povijesnoga 18. studenog 1990. godine, kada nitko nije mogao niti naslutiti što će već sljedeće godine, upravo na taj nadnevak, doživjeti Vukovar, ali i kako ćemo istoga toga dana dobiti okvir obrane i slobode unutar Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
HDZ BiH u Mostaru je, 18. studenog 1990. godine, ostvario apsolutnu pobjedu, a u Skupštinu općine Mostar tada su izabrani: Ante Aleksić, Mirko Alilović, Zlata Aničić, Vladimir Babić, Vjekoslav Barišić, Ivan Bazina, Vlado Bevanda, Miroslav Bošnjak, Rade Bošnjak, Ivan Buhovac, Milivoj Gagro, Jure Jurišin, Ivan Krtalić, Mario Leko, Bariša Letica, Ivan Marijanović, Marinko Marijanović, Ljubo Markić, Josip Merdžo, Dražen Milas, Miljenko Miloš, Tihomir Mišić, Mile Puljić, Krešo Raspudić, Anđelko Sesar, Blago Škutor, Josip Škutor, Jadran Topić, Marko Vidačak, Ivan Vidović, Stojan Vrljić i Vlaho Vujica.
Na ustrojbenoj sjednici Skupštine općine Mostar, za njezina je predsjednika izabran Milivoj Gagro.
Gradski odbor Hrvatske demokratske zajednice BiH Mostar, kroz godine koje su uslijedile, dijelio je sudbinu svojega naroda, pruživši ključan obol i podnijevši iznimnu žrtvu u organiziranju otpora i obrane od srpsko-crnogorskoga, potom i od muslimansko-bošnjačkoga agresora tijekom Domovinskoga rata. U vremenu poraća nastavio je s političkom borbom, zajedno s drugim ograncima i s rukovodstvom Stranke, pružio uspješan otpor višestrukim nasrtajima na hrvatsku konstitutivnost, slobodu i na sami narodni identitet, počevši od državno-administrativnih i vojnih preustroja, preko necivilizacijskoga oduzimanja osnovnih ljudskih prava hrvatskim dužnosnicima, nelegalnoga i nelegitimnoga ustrojavanja vlasti na višim razinama, nelegitimnoga i nelegalnoga izbora hrvatskoga člana Predsjedništva BiH izbornim inženjeringom u režiji vodećih bošnjačkih stranaka, urušavanja hrvatskoga medijskog sustava, rušenja financijskih i gospodarskih subjekata, političkih nametanja neustavnih administrativnih rješenja i izmjena izbornih odredbi od strane dijela međunarodnih krugova naklonjenih sarajevskim političkim moćnicima, do stalnih nastojanja krivotvorenja povijesnih istina, kriminaliziranja Herceg-Bosne, HVO-a i Domovinskoga rata i, na koncu, ugnjetavanja i ponižavanja hrvatskih branitelja, ali i cjelokupnoga hrvatskog nacionalnog korpusa strateški osmišljenom političkom i inom majorizacijom iz vrha bošnjačkoga političkog vodstva.
Hrvatska demokratska zajednica u cjelini, a tako i Gradski odbor Mostar, imali su i imaju snage odgovoriti svim izazovima s kojima se hrvatski narod suočava. Čak i danas, trpimo posljedice – u najmanju ruku – čudnoga administrativno-pravnoga preustrojavanja Grada Mostara, nasilnoga i nepromišljenoga ujedinjavanja Grada, a napose i sada neriješena statusa Grada Mostara, pokušaja nasilnoga rušenja ustavno-pravnoga poretka BiH i dodatnoga urušavanja položaja Hrvata u BiH, paljenja javnih ustanova u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i Doma HDZ-a BiH 2014. godine… I danas, trpimo težak teret posljedica Odluke Visokoga predstavnika međunarodne zajednice u BiH Paddija Ashdowna (OHR), od 28. siječnja 2004. godine, kojom je nametnut Statut Gradu Mostaru kojim su, u izboru za Gradsko vijeće, na isključivu štetu Hrvata, uvedene nejednake gradske izborne jedinice koje su birale jednak broj vijećnika. Time su, kršenjem općih načela izbornoga prava koja se odnose na jednakost prava glasa, u Mostaru uvedena posebna izborna pravila, na štetu isključivo Hrvata. Premda je te odredbe Ustavni sud BiH 2010. proglasio neustavnima, bošnjačke političke stranke uporno i nekažnjeno onemogućuju izmjene i dopune Izbornoga zakona BiH, usprkos toj odluci Ustavnoga suda. Prijedlozi hrvatskih političkih stranaka ostaju i danas na tragu odredbi iz Ustava i iz međunarodnih ugovora i konvencija.
Godine 2010. objavljena je velika Monografija Stranke, u povodu 20. obljetnice osnutka Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine. U proteklomu smo razdoblju živjeli izrazito burno desetljeće, opraštajući se od brojnih zaslužnih kolega, članova i dužnosnika, onako kako to život nesmiljeno nosi, ali i obogaćujući se novim snagama, izgrađujući nove sposobne političare i lidere za novo vrijeme.
Gradski odbor HDZ-a BiH Mostar predano je sudjelovao u donošenju godišnjih proračuna Grada Mostara, kroz koje smo nastojali, u najvećoj mogućoj mjeri, zaštititi hrvatske interese i, uvijek, ravnopravno tretirati cjelokupno gradsko područje. Izrađeno je i usvojeno osamnaest regulacijskih planova, kojima je cjelokupni gradski prostor ”pokriven” prostorno-planskom dokumentacijom, što će biti od presudnoga značaja za uspješan daljnji razvitak Mostara.
Gradski je odbor bilježio uspjehe i na mjesnomu planu, utječući na Gradsko poglavarstvo da usmjerava novac u obnovu i nadgradnju i onih zapuštenih gradskih područja, ali i na globalnomu planu, primjerice uspješno provodeći peticiju imena ”Stop majorizaciji Hrvata”, nakon nelegitimne uspostave tzv. platformaške vlasti na razini Federacije BiH. Unutar GO-a imenovan je i Pregovarački tim za Grad Mostar, a osobito bitnom u povijesti našega djelovanja ostaje Promemorija o položaju Hrvata u Mostaru koju su čelnici Gradskoga odbora, u cijelosti raščlanivši položaj Hrvata u Mostaru i u BiH, s naglaskom na probleme s kojima se susreće Grad Mostar i na rješenja koja HDZ BiH nudi, uručili dvanaestorici najvažnijih veleposlanika zemalja članica Vijeća za provedbu mira, čija su veleposlanstva smještena u BiH.
Nakon što su, koncem prvoga desetljeća ovoga tisućljeća, Hrvati u BiH izgubili jedan od svojih najbitnijih medija, Hrvatski radio – Radiopostaju Mostar koja je jednim od znamena ratne otpore agresorima, u medijski je eter, unutar ovoga desetljeća, ušla Mostarska panorama, svojevrsna duhovna nasljednica Hrvatskoga radija Mostar. Nakon što je prvotno program odašiljala putom gradske frekvencije Radija Herceg-Bosne, pokrivajući prijepodnevni dio dana, Mostarska je panorama u konačnici dobila i svoju frekvenciju i pravo na cjelodnevni program. Također, 2019. godine, konačno je ustrojena i dugo očekivana Radiotelevizija Herceg-Bosne, sa zadaćom okrupnjavanja hrvatskoga medijskog korpusa u BiH, kao krovna medijska kuća u BiH koja program emitira na hrvatskomu jeziku.
Broj naših članova rastao je i raste, iz godine u godinu! HDZ tako, i na prostoru Mostara, zadržava i učvršćuje svoju neupitnu stožernu, preciznije kazano – vitalnu političku ulogu u životima i u postojanju Hrvata u BiH.
U gotovo nemogućim okolnostima nepostojanja gradske vlasti, zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru još od 2008. godine, GO HDZ-a BiH Mostar nastavlja djelovati na razini lokalne samouprave bez Gradskoga vijeća, bez ”političkoga alata” odnosno bez gradskih vijećnika iz svojih redova koji i imaju zadaću provedbe stranačkoga političkog programa u lokalnoj zajednici u čijoj vlasti sudjeluju. Gradski se odbor revnosno pripravljao i za lokalne izbore 2012. i za lokalne izbore 2016. godine koji nisu održani, jednako onako kao što se predano priprema i za lokalne izbore 2020. godine, iščekujući ono konačno ispravno rješenje za Mostar. Ukoliko bošnjačka politička vrhuška i dio međunarodne zajednice koji odbija stvari sagledati objektivno, razumski i u duhu europskih konvencija, ustraju na zadržavanju hipoteke ”grada slučaja” nad Mostarom, našu političku snagu i upornost to ne će pokolebati! Dva i pol desetljeća nakon rata, nitko više ne može, niti ima pravo na to, pričati o posebnim izbornim odredbama i o posebnomu statusu nad samo jednim gradom u državi, i to, bitno je naglasiti, jedinim istinskim multietničkim gradom u državi!
Naš politički izborni program za Grad Mostar ima stalni naglasak na izobrazbi, kulturi, prometnoj i komunalnoj infrastrukturi, gospodarstvu, turizmu i športu, s osobitom pozornošću na braniteljsku populaciju i na njezina neupitna prava. Na samomu vrhu popisa političkih prioriteta zadržavamo završetak pregovora o novim izbornim odredbama za Grad Mostar u Izbornomu zakonu BiH, konačno održavanje lokalnih izbora i ustrojavanje Gradskoga vijeća, uz bitno poboljšanje poduzetničke i klime ulaganja u Gradu, višestruko učinkovitije planiranje i provedbu proračuna, kao i rad svih gradskih službi u interesu građana Grada Mostara. Dakle, prije i poslije svega, zadaćom Gradskoga odbora ostaje Mostar po mjeri europskih standarda, Mostar kao jedinstven, suvremen i europski grad, Mostar u kojemu vrijede jednaka izborna pravila kao i u svim drugim gradovima i općinama u BiH, ali kao i u svim drugim normalnim lokalnim samoupravama diljem europskoga kontinenta – gdje svaki glas ima jednaku težinu, moć i vrijednost!
Gradski odbor HDZ-a BiH Mostar dijeli viziju vrha Stranke i ostaje suvremenom, demokratskom, narodnom, socijalno osjetljivom, slobodarski i državotvorno osviještenom strankom koja okuplja sve slojeve hrvatskoga naroda i drugih građana u BiH, a svoj politički program temelji na načelima demokracije i kršćanske civilizacije te drugim vrijednostima koje su u tradiciji i u duhu hrvatskoga naroda.
Gradski odbor HDZ-a BiH Mostar danas čini trideset i šest temeljnih ogranaka: Avenija-Jugozapad, Avenija-Zapad, Baćevići, Bijeli brijeg I, Bijeli brijeg II, Bijelo polje, Bogodol, Buna, Centar II, Cim, Drežnica, Gnojnice, Goranci, Ilići, Jasenica, Kruševo, Luka II, Miljkovići, Orlac, Ortiješ, Podhum, Polog, Raška Gora, Raštani, Rodoč I, Rodoč II, Rondo, Slipčići, Tihomir Mišić, Vihovići, Vrapčići, Vrdi, Zalik, Zgoni i Žito. Unutar svoje organizacije, ima i Gradski odbor Zajednice žena Kraljica Katarina Kosača HDZ-a BiH Mostar te Gradski odbor Mladeži HDZ-a BiH Mostar. Prostorije GO-a smještene su u Domu Hrvatske demokratske zajednice BiH, u Ulici kneza Domagoja u Mostaru.
Ostajemo opredijeljeni sljedećemu: Zadržat ćemo sve ono što se pokazalo dobrom praksom i što je polučilo pozitivne ishode za naš hrvatski narod, a otkloniti ćemo sve pogrješke iz kojih smo učili. Crpit ćemo svoju snagu na bogatomu iskustvu i ostati nepokolebljivi na putu osiguranja razvitka Grada Mostara kao suvremenoga europskog grada u kojem stoluju sve vitalne hrvatske institucije i u kojemu hrvatski narod u BiH vidi svoj stolni grad!