Novosti

Sjećanje na žrtve Bleiburga podsjetnik je na duboke ljudske patnje i nepravdu koja se događala u poslijeratnom razdoblju. Sudbina nedužnih ljudi ostala je trajni simbol stradanja i nepravde te ukazuje na opasnosti totalitarizma i nepoštivanja osnovnih ljudskih prava. Blajburška tragedija jedan je od najmračnijih događaja u povijesti poslijeratne Europe. Početkom svibnja 1945. veći dio oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske (NDH) počele su se povlačiti prema austrijskoj granici u namjeri da se predaju zapadnim savezničkim snagama. Nakon predaje savezničkim snagama britanske vojske, tisuće pripadnika hrvatskih oružanih snaga, kao i civila doživjeli su surovi preokret svoje sudbine. Umjesto zaštite koja im je obećana kao ratnim zarobljenicima, predani su komunističkim jugoslavenskim snagama pod čijom su prisilom vraćeni u Jugoslaviju, mučeni i ubijani tijekom dugih marševa smrti. Stoga se često i ova tragedija naziva Križni put.

O broju stradalih u blajburškoj tragediji još se i danas daju različite procjene, a poznato je da je više od 200.000 ubijenih Hrvata, čime je hrvatski narod izgubio generacije i mogućnost procvata nakon rata. Među žrtvama su i brojni Mostarci, a u spomen na sve žrtve, jedna od glavnih ulica u Mostaru nosi naziv Ulica Blajburških žrtava. Blajburška tragedija, duboko ukorijenjena u povijest Europe nakon Drugog svjetskog rata, predstavlja neizbrisiv trag u kolektivnoj svijesti i podsjeća nas da su pravo na ljudski život i dostojanstvo temelj zdravog i odgovornog društva.